Općinu Lovas posjetila je jučer obitelj rumunjskih Hrvata iz Karaševa (RO), sa željom što podrobnijeg upoznavanja domovine, njezinih ljudi i običaja. Goste je u općinskoj vijećnici dočekala načelnica Tanja Cirba sa suradnicima – Mladenom Markešićem i Albertom Vargom, a ispred Vukovarsko-srijemske županije pozdravio ih je Željko Cirba. Na sastanku je gošća, mlada Ljubica Bjanka zajedno sa članovima svoje obitelji, upoznala domaćine s tradicijom, običajima i povijesti Hrvata u Rumunjskoj. Razgovaralo se i u uspostavi suradnje između Općine Lovas i rumunjske zajednice Hrvata. S obzirom na težnju mladih, visokoobrazovanih pripadnika hrvatske nacionalne manjine za povratkom u svoju matičnu domovinu bilo je govora i o mogućnosti njihovog dolaska u Republiku Hrvatsku. Prigodom sastanka i obilaska Općine Lovas, doznalo se jako puno o životu Hrvata u Rumunjskoj, a posebno fascinantna je činjenica da oni već stoljećima čuvaju hrvatski materinji jezik, kulturu, tradiciju i običaje, okupljeni oko katoličke crkve. Nadamo se da je ovo samo početak jedne uspješne suradnje, naročito polazeći od činjenice da u Rumunjskoj danas živi oko 6600 službeno priznatih pripadnika hrvatske nacionalne manjine. I evo nekoliko zanimljivosti, koje nam je prenijela Ljubica iz Karaševa:
“Hrvati u Rumunjskoj, a posebno Karaševski Hrvati, predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu. Rumunjski Hrvati organizirani su u dvije udruge: Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj te Demokratski savez rumunjskih Hrvata. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj je organizacija koja je bila stvorena s namjerom da nas predstavi i brani naše interese. Utemeljeno je 1991. godine poslije pada rumunjskog komunističkog sustava. Danas sve manjine iz Rumunjske imaju svoju organizaciju i svog zastupnika u Rumunjskom parlamentu. Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj izdaje, između ostaloga novine “Hrvatska grančica”.
Među poznatije i uspješnije folklorne udruge ubrajaju se Kulturno-Umjetničko društvo „Karaševska zora“ i Folklorna skupina „Klokotič“.
U Karaševu živi 2600 Hrvata. Jezik kojim govore iskrivljen je, arhaični hrvatski otprije 400 godina, ali se književni hrvatski uči u dvojezičnim školama na ovom području, po knjigama koje iz Hrvatske šalje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U svakodnevnom karaševskom govoru prisutni su brojni arhaizmi. Primjeri arhaizma: poglavač - jastuk; kotarica - košara; maša - misa; fala- hvala, firangla - zavjesa; divaniti - pričati; fljabas - olovka; kurjak - vuk; kantar - vaga; sokak - ulica; sirče - ocat; rizanci - rezance; štrimfle – čarape, sikira - sjekira ; gospodin - svećenik. Glavni pozdrav u svih sedam hrvatskih sela je „Hvaljen Isus!“. Tako svi mladi pozdravljaju na ulicama starije, a oni im odgovore „Uvijeke hvaljen!“. Kad netko ne bi se tako pozdravio, to bi se smatralo velikom uvredom. A stariji, koji su već udani i oženjeni oni se pozdravljaju s „Pomozi Bog!“ i „Bog pomgal!“. Zanimljivo je da baku zovemo majko, a majku mama.
Sve su ploče u općini na rumunjskom i hrvatskom jeziku, a sve obavijesti samo na hrvatskom jeziku, kao i mise u crkvama koje su sagrađene u svakom od sedam hrvatskih sela. Općini Karaševo pripadaju sela Karaševo, Nermiđ i Jabalče. U sva ta tri sela zajedno živi 3265 stanovnika.
